BAKIR IZMETBEGOVIĆ ¨FERHADIJU SRUŠILI NEKI ZLI LJUDI?¨

Ovom prigodom se pokazalo da neki političari imaju toliko lica, da “sami mogu činiti svaki kvorum”.

Koliko je naš odnos prema događajima iz ratnih dana licemjeran i dvoličan, najuvjerljivije pokazuje jedna od izjava Predsjednika Predsjedništva BiH g. Bakira Izetbegovića data za medije, u kojoj kaže “Ferhadiju su srušili neki zli ljudi“.  I on to govori 23 godina kasnije, kada i ptice na grani znaju da su Ferhadiju kao i drugih 613 bh džamija i veliki broj vakufskih zdanja porušili, zapalili, minirani, razorili i na njihovom mjestu napravili parkirališta srpski okupatori po strateškom planu.

Podsjećamo da je IZ BiH prije desetak godina pred Osnovnim sudom u Banja Luci pokrenula tužbu protiv Republike srpske i Banja Luke za 16 porušenih banjalučkih džamija, tražeći obeštećenje 85 miliona KM.  Nakon pet godina odugovlačenja Sud je RS oslobodio obaveze, a u februaru 2012. oslobađajuću presudu potvrdio je Vrhovni sud RS, čime je mogućnost za zadovoljenje pravde svedena na internacionalni sud u Briselu.

I umjesto da Bakir podrži i podstakne opravdanu tužbu protiv režima RS, koja nesumnjivo stoji iza svega što je opljačkano i porušeno u BiH tokom agresije, on im svojom izjavom pomaže da odgovornost za sve to svedu na neodgovorne zlobne pojedince.  Nisu to Bakire bili “neki zli momci“, već specijalci bivše JNA, vojske i policije RS, po zadatku koji je realiziran u svim područjima BiH na kojima su srpski okupatori djelovali.  Ako su Bakire „Oni koji su porušili džamiju htjeli zatrti kontekst suživota različitih vjera“, kako tvrdiš, onda su to organizovane strukture iz udruženog zločinačkog poduhvata (GENOCIDNOG PODUHVATA po presudi Svjetskog suda - op. ed.), a ne samo neki zli momci.

I Bakir računa na to da je ljudima lakše zaboraviti prošlost, nego suočiti se sa sve mračnijom stvarnošću.  Zato Bakirove izjave nikog više ne iznenađuju, ali malte ne svaka od njih uznemirava, iritira, zbunjuje.  O svakoj treba razmišljati, jer nas navodi na pitanje, kuda to sve ide, čemu to sve vodi?  Za Bakira je obnovljena Ferhadija potvrda uvjerenja “da ćemo na ovim prostorima živjeti zajedno”, samo što ne kaže koje to naše generacije, kako i kada.  Čime to prvi čovjek države potkrepljuje, kad zna da su sa tih prostora protjerani skoro svi Bošnjaci i Hrvati, da se do sada niko skoro niko nije mogao vratiti, a nakon 20 godina uzaludnog nadanja sve manje prognanih razmišlja o povratku.¨ - kraj citata.

Dana, 7.maja 2016. godine, u Banja Luci je otvorena obnovljena Ferhat- pašina džamija Ferhadija. Izgrađena je davne 1579. godine, a porušena 7. maja1993.godine u toku srpske agresije na BiH. Porušili su je srpski fašisti, kojima ništa iz bh baštine nije bilo dragocjeno ni sveto. Nakon višegodišnjih nastojanja da se džamija obnovi, kamen temeljac za obnovu Ferhadije položen je 7.maja 2001. godine. Tom prilikom Bošnjački vjernici su vandalski napadnuti od srpskih ekstremista (čitaj- režima Rs) sa kamenjem, flašama, a zapaljeno je nekoliko autobusa. Ranjeno je tada 150 osoba, a ubijen je Murat Balić iz Cazina. Njegov ubica ni do danas nije otkriven. Od 1950.godine Ferhadija je kao kulturni spomenik pod zaštitom UNESCO. I Bošnjaci Srebrenice bili su pod zaštitom UN, pa se zna kako su prošli.
U znak sjećanja na 7. maj 1993., kada je do temelja porušena Ferhadija, u BiH se 7. Maj obilježava kao Dan džamija.

Obnova porušenih bh džamija


Do početka rata u BiH su bile 1.144 džamije. Prema podacima IZ BiH od ‘92 do ‘95.g. porušeno je 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, 4 tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata. Od završetka rata do danas obnovljene su 452 džamije, izgrađeno 367 novih, a još desetak ih je u fazi izgradnje i obnove. Ostalo je neobnovljeno 57 džamija, 44 mesdžida i više vakufskih objekata. Obnovu porušenih džamija trebali su platiti okupatori, oni koji su ih razorili, a to su Srbija, Rs, a jednim dijelom i Hrvatska. Umjesto njih obnovu su finansirali obični ljudi, dio sredstava je dala IZ, a značajnu pomoć u obnovi pružili su Turska i neke arapske zemlje. Obnova Ferhadije koštala je oko 10 miliona KM, od čega je 4 miliona KM dala Turska. Međunarodna zajednica je i u ovom segment ostavila i izigrala žrtvu.