Kako kandidatura Fikreta Abdića utječe na Veliku Kladušu?

Kandidatura Fikreta Abdića za načelnika te lokalne zajednice daje ovom gradu i općini dodatnu specifičnost uoči oktobarskih lokalnih izbora.

Velika Kladuša je, zbog historijskih i dramatičnih dešavanja u bliskoj prošlosti, ali i sadašnjosti, među najzanimljivijim gradovima i općinama u Bosni i Hercegovini. Kandidatura Fikreta Abdića Babe, tvorca nekadašnjeg privrednog giganta Agrokomerc i osuđenog ratnog zločinca, za načelnika te lokalne zajednice daje Kladuši dodatnu specifičnost uoči oktobarskih lokalnih izbora.

Velika Kladuša, danas s još vidljivim posljedicama ratnih sukoba u bliskoj prošlosti, specifičnost zadržava i činjenicom da je zapadna kapija Bosne i Hercegovine i da je na kraju Unsko-sanskog kantona, koji je u, odnosu na centar entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, ali i cijele države, jedna druga priča. A Kladuša je, opet, i s onu stranu te priče.

Nedaleko od gradskog središta granični je prijelaz s Republikom Hrvatskom, Hukića brdo - Maljevac, na kojem je ljetnih dana stalna gužva zbog dolazaka i odlazaka bh. dijaspore. Nerijetko se desi da redovi automobila završavaju u samom centru grada.

'Vraća se jad i čemer'

"Sve dane ljeta ima ljudi i života, ali čim dođe jesen, ovdje se vraća jad i čemer", pojašnjava ovdašnju situaciju Esad Šabanagić, urednik Reprezenta, lokalnih novina i portala.

"Da je kojim slučajem Velika Kladuša bila pošteđena bratoubilačkog rata, odnosno međubošnjačkog sukoba, od 1993. do 1995. godine, možda bi nakon rata kompleks Agrokomerc bio pokrenut... Bilo bi tada sve drukčije. Ovako vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine 20 godina bezuspješno pokušavaju pokrenuti priču o Agrokomercu. Zbog toga je danas većina Kladušana sklona tvrdnji da je, zapravo, interes i bio da se on ne pokrene. Tek je proljetos Vlada Federacije ovaj gigant prodala Razvojnoj banci Federacije, u kojoj sada pokušavaju pronaći dobrog kupca ili investitora", priča Šabanagić.

Pored Agrokomerca, tu su i Grupeks, Saniteks, Kladušnica... Pa velikokladuški Stari grad, jedan je od najljepših u Bosni i Hercegovini, a bio je dijelom prijeratnog Hotelsko-turističkog kompleksa Kladušnica.

"Danas je to sumnjivo privatizirana imovina, za koju je stotinjak bivših radnika na Sudu za ljudska prava u Strazburu dokazalo da im pripada. Vlasti nisu ništa preduzele da im se preduzeće vrati, prikriveni su dokumenti o postojanju Kladušnice, za koju se radnici bore više od 20 godina", kaže Šabanagić.

'Uspijevamo samo u zaostajanju'

"Koliko još može trajati ignoriranje ovog dijela Bosne i Hercegovine?", pita se Ramo Hirkić, prijeratni uspješni privrednik, koji se, nakon boravka u Americi, vratio u svoj grad, sa željom, kako kaže, da pomogne.

"Intelektualci, privrednici, građani - svi s 'obje strane'; i oni, kako ovdje kažu, Fikreta Abdića, ali i oni drugi - pokrenuli smo partnersku grupu za društvena kretanja pod motom 'Unaprijedimo Kladušu zajedno'. Dosta nam je podjela na 'ove' i 'one', zbog čega uspijevamo jedino u zaostajanju. Dosta nam je grada u kojem napreduje samo njegovo nazadovanje. Imamo Veliku Kladušu - grad slučaj. Dosta nam je te stigme koju nosimo zbog prošlosti, a što je, ubijeđen sam, i razlog ovog zaostajanja", kaže Hirkić, naglašavajući da većina Kladušana danas ne podržava podjele.

"Zanimljivo, tako je zovu upravo oni koji su je i doveli tu gdje jeste - političari i vlast. Pogledajte podatke - zaposlenih je oko 3.500, a nezaposlenost je skoro tri puta veća. Stopa siromaštva je oko 30 posto (dvostruko veća od bh. prosjeka), industrijska proizvodnja nije dostigla ni trećinu prijeratne, poljoprivreda je bez strategije i efikasnih poticaja...", nabraja Hirkić.

"Sve je to dovelo do toga da je Velika Kladuša općina koja najviše nazaduje u Unsko-sanskom kantonu, ali i u Federaciji Bosne i Hercegovine. Devastirane su sve vrijednosti, stalno nam se serviraju podjele, a u životu imamo puko preživljavanje, malaksalost, moralna posrnuća i svake druge devastacije. Sve vodi ravnodušnosti Kladušana. I da nije dijaspore, bili bismo gladni", kazuju Alaga Hozanović, predsjednik Udruženja paraplegičara Velike Kladuše, i Samir Šehić, obojica ratni stradalnici na suprostavljenim stranama, a danas u zajedničkom udruženju.

Milioni od dijaspore

"Gotovo polovina prijeratnog stanovništva, najmanje 20.000, živi u Americi i evropskim zemljama", podsjeća Šabanagić, dodajući da "dnevno u prosjeku i danas po jedna porodica iseli, odlazi iz ovog grada i općine".

Međutim, činjenica je da upravo velikokladuška dijaspora donosi jedine i najveće investicije i ulaganja u ovoj općini. Legalnim finansijskim tokovima mjesečno stigne najmanje milion dolara, ali ovo još nije realna slika, jer mnogo novca dođe direktnim unošenjem, u kešu. I ne bez razloga taj transfer novca iz dijaspore važan je finansijski i socijalni  faktor, kažu sagovornici.

Upravo zahvaljujući podršci dijaspore, cijeli je kraj u euforiji gradnje  infrastrukture, ističu u aktuelnom lokalnom rukovodstvu. Općinski načelnik Edin Behrić upućuje na izgradnju dvadesetak kilometara asfaltne putne mreže, na rješavanje vodosnabdijevanja u cijeloj općini, pa tri projekta prekogranične saradnje, a sve u vrijednosti većoj od dva miliona eura.

"Riješili smo značajne finansijske probleme u općini, budžetsku dubiozu, riješili smo nagomilane administrativne probleme i konačno osigurali organ uprave za sve građane", naglašava Behrić.

U takvom ozračju Velika Kladuša čeka predstojeće lokalne izbore 2. oktobra. Činjenica da se za općinskog načelnika kandidirao Fikret Abdić daje dodatnu specifičnost.

Za i protiv Abdića

To će donijeti samo nove podjele, kažu u udruženjima građana proisteklim iz Armije Bosne i Hercegovine i u Udruženju logoraša.

"Ne može uzrok podjela i sukoba biti rješenje za Kladušu i treba učiniti sve da se spriječi Abdićev povratak, jer ništa nas dobro u tom slučaju ne čeka", rekao je Alija Feriz, predsjednik Udruženja logoraša.

Sead Delić, predsjednik Organizacije demobiliziranih boraca, tvrdi da će Abdićeva kandidatura usložiti situaciju i podijeliti građane.

"Najžalosnije je što veliki broj građana neće izaći na izbore, ili će glasački listić učiniti nevažećim. I opet će o sudbini ovoga kraja i ovoga naroda odlučivati manji broj ljudi, i to onih koji su Veliku Kladušu doveli u ovo stanje", tvrdi Delić.

Na drugoj, pak, strani tvrde da jedino Abdić može donijeti preokret u Velikoj Kladuši.

"Jedino Abdić može pokrenuti narod, može pokrenuti razvoj. Bez njega neće biti ništa, jer ne može se zaboraviti ono što je on napravio od Agrokomerca i što je uradio za razvoj ovoga kraja", kaže Mirvet Beganović, predsjednik Udruženja nezaposlenih dioničara Agrokomerca i potpredsjednik Laburističke stranke.

Posljednjih mjeseci utihnuo je sukob između Stranke demokratske akcije i Abdićeve Laburističke stranke. Rezultat je to koaliranja u vlasti Unsko-sanskom kantonu. Aktuelna manjinska SDA Vlada zavisi i od podrške Laburističke stranke, što će očito biti Abdiću vjetar u leđa, pogotovo što njegova stranka, na krilima nezadovoljstva lokalnog stanovništva, već godinama pobjeđuje na izborima.

Bit će novih podjela

"Ne znam kako će sve završiti, ali ohrabruje činjenica da većina Kladušana više ne podržava podjele po bilo kom osnovu", kaže Slobodan - Bobo Gračanin, kladuška nogometna legenda, također povratnik iz Amerike.

"To se moglo dokučiti po znatno smanjenim odazivima šarolikim skupovima ovoljetnih manifestacija i nekakvih predizbornih skupova. Podjele na bh. patriote i izdajnike blijede", zaključuje Gračanin.

Ipak, izbori, bez obzira kako se završili, neće proći bez novih podjela, saglasni su sagovornici.

"Bojim se da će ići po sistemu amnezije i nostalgije. Jedni će ići na amneziju i pokušaj brisanja bratoubilačkog rata; nasuprot onim drugima i njihovoj nostalgiji, kao svojevrsnoj tuzi za nečim što je prošlo, čega više nema, a moglo bi, po njima, i trebalo biti", tvrdi Hirkić.

"Velikokladuška prošlost jeste objektivna, ali slika te prošlosti nije statična, jer sve više poprima političku ulogu, što će posebno doći do izražaja u predizbornoj kampanji", veli Kenan Keserović, predsjednik Savjeta mladih Velike Kladuše i zastupnik Demokratske narodne zajednice Bosne i Hercegovine u Skupštini Unsko-sanskog kantona.

"Bojim se da će sjećanje na prošlost biti snažno korišteno, i to iz perspektive sadašnjosti, a nametat će je najmoćnija, Laburistička stranka. Interesantnim se čini i pojavljivanje liste nezavisnih, sa 27 kandidata, koja će, po svemu sudeći, a o čemu se ovdje sve glasnije govori, biti Abdićeva 'prevaga'", zaključuje Keserović.

Mogućnosti velike, ali...

Izuzevši navedenu problematiku, Velika Kladuša važi za otvoren i multietnički grad. Gradsko središte ukrašava obnovljena pravoslavna crkva Svetog Georgija, a u neposrednoj blizini je Gradska džamija, sagrađena 1901. godine. Danas je ovdje na desetine različitih obrta, stotinjak privrednih društava (istina, još u razvoju), stotinjak udruženja, 13 mjesnih zajednica, desetak političkih stranaka, oko 8.000 učenika u deset osnovnih i tri srednje škole... Uz ovdašnjih oko 4.000 stanovnika, ne treba zaboraviti još oko 20.000 građana u dijaspori...

S obzirom na blizinu Hrvatske, pružaju se mogućnosti za trgovinu, prekogranični turizam i razmjenu. I, posebno, bogata tradicija u proizvodnji hrane. Ogromna poljoprivredna prostranstva, vrijedni proizvođači i poljoprivredi naklonjeno stanovništvo, snažna infrastruktura nekadašnjeg giganta Agrokomerca - argumenti su za razvoj ove lokalne zajednice.

"Interesantno je da sve ovo nije u središtu predizborne kampanje, koja će ove godine biti žestoka", zaključio je Hirkić.

I to je specifikum Velike Kladuše.

Write a comment

Comments: 4
  • #1

    więcej (Monday, 28 November 2016 02:01)

    niepodstępujący

  • #2

    źródło (Sunday, 15 January 2017 22:33)

    projektorem

  • #3

    rytuały miłosne (Tuesday, 28 February 2017 11:53)

    Niesamowicie ciekawie

  • #4

    urok miłosny (Tuesday, 05 September 2017 01:41)

    dobra witrynka